Stopalo
Stopalo je precizan mehanizam, "konstruiran" za prijenos čitave težine tela na podlogu.
Svod stopala osiguran je čvrstim i elastičnim svezama, a cijela konstrukcija osigurava da se težina tela jednakomjerno raspodeli na stopalo. Ono takođe ima funkciju poboljšanja kretanja, dodavajući hodu brzinu i elastičnost. Osim toga ima mogućnost uvrtanja i izvrtanja, čime se može adaptirati na neravne podloge. Stopalo je ekscentrično povezano s donjim ekstremitetom tako da je duži krak onaj od gležnja pa do glavica metatarzalnih kostiju, a kraći od gležnja pa do stražnjeg ruba petne kosti. Takvi su odnosi neobično važni za biomehaniku stopala.
U osnovi, stopalo se deli na tri segmenta: zadnji dio - talus kalkaneus, centralni dio - navikularna, kuboidna i kuneiformna kost i prednji deo - metatarzalne kosti. Svaki od tih segmenata karakteriziraju pojedini tipovi ozleda. Zadnji segment je izbočen i izložen delovanjima sila kompresije. U srednjem segmentu deluju sile uvrtanja i izvrtanja, a posledice njihova delovanja ovise o funkcionalnoj sposobnosti ligamenata i mišića tog segmenta. U prednjem segmentu tipovi ozljeda su kao i kod ostalih dugih kostiju.
Crtež 39 - Fascia plantaris
Kontuzije stopala su vrlo česte ozljede, uzrokovane svim vrstama direktnih ozleda kao što su direktni udarci u stopalo ili kada sportaš "nagazi" svog protivnika. Kontuzije distalnog dijela stopala su jako bolne, jer je mnoštvo tetiva, krvnih žila i živaca tog područja zaštićeno samo kožom. Komplikacije kontuzije tog područja mogu biti znatno važnije nego sama primarna ozljeda. Jaki udarci u to područje mogu izazvati oštećenja krvnih žila i živaca što osim primarno jakih bolova može biti uzrokom kasnijih neuralgija, flebitisa te tenosinovitisa. Zbog toga svaku kontuziju treba shvatiti ozbiljno i tačno je dijagnosticirati te dijagnostički razlučiti sve ozljede i provesti odgovarajuće liječenje. Kontuzije plantarnog dijela uzrokuju smetnje pri opterećenju, stvaraju naboje i žuljeve, koji u području glavica metatarzalnih kostiju mogu biti dugotrajni, što znatno ograničava ili čak onemogućuje sportsku aktivnost.
Distorzije smo definirali kao akutne ligamentarne ozlede. No kod stopala nalazimo i statičke ligamentarne ozljede, gdje usled dugotrajno lošeg opterećenja (kod deformiranog stopala kao što je najčešće poprečno spušteno stopalo) dolazi do stalnog prenaprezanja pojedinih ligamenata s kliničkim znacima ozlede.
Traumatska distorzija je identična po svojoj kliničkoj slici s distorzijama ostalih zglobova, a dijagnostika i liječenje se sprovode po istim principima kao i kod tih drugih lokalizacija. Kod statičkih distorzija, uz liječenje ozljede treba korigirati i deformitet stopala te sprovesti trening muskulature odgovorne za održavanje normalnog oblika stopala.
Iščašenja zglobova stopala u sportaša izuzetno su retka. Stopalo je zaštićeno mnogim ligamentima i jakom muskulaturom što onemogućuje iščašenja u tom području. Ona nastaju samo kod neobično jakog djelovanja sila i ako dinamični zglobni stabilizatori nisu dovoljno pripremljeni za kompenzaciju djelovanja sila (doskok netreniranog odbojkaša ili košarkaša na uvrnuto stopalo). Tako može nastati iščašenje u talokalkanearnom zglobu te u talonavikularnom zglobu, a katkada i u drugim metafaržalnim zgiobovinia. Kao i kod drugih iščašenja, i ovdje je potrebna hitna repozicija te osobito važna točna rendgenska kontrola, kako bismo bili sigurni u potpuno uredan položaj svih zglobova nakon repozicije. Iščašenja prstiju su češća, jer je i ligamentarna zaštita slabija.
Bursitis retrocalcanearis je posljedica podražaja i prjtiska obuće na petu. Ako na kalkaneusu još postoji koštani trn onda su smetnje dugotrajne. Dobrim pregledom može se palpirati burza između potkožnog tkiva i tetive te izmedu Ahilove tetive i kalkaneusa. Na taj se način utvrduje ispravna dijagnoza i eliminira ozljeda Ahilove tetive. Rendgenskom snimkom može se otkriti trn na kalkaneusu i olakšati dijagnoza. Liječenje bursitisa se sastoji u odstranjenju uzroka, izborom dobre obuće i odstranjenjem izbočenja na kalkaneusu. U kroničnim slučajevima treba odstraniti burzu.
Fasciitis plantaris je najčešći uzrok bolova u svih trkača i u sportovima na tvrdoj podlozi kao što je parket i beton. Uslijed preopterećenja ili pri doskoku može se ozlijediti plantarna fascija na hvatilištu za kalkaneus. Bolovi se javljaju ovisno o stupnju ozljede poslije doskoka, na kraju utakmice ili su stalni kod težeg stupnja ozljede. Palpatorno se može utvrditi bolnost na hvatištu fascije. Liječenje se sastoji u mirovanju, krioterapiji i korekciji svoda stopala ulošcima. Važne su i vježbe za jačanje fascije i redovne izmjenične kupke. Ako na kalkaneusu postoji trn, treba ga odstraniti hirurški.
